Muzeji Hrvatskog zagorja

Događanja

Uspješna suradnja između Muzeja krapinskih neandertalaca i Knjižnice Božidara Adžije

[Muzej krapinskih neandertalaca] 27.11.2019.

U srijedu 27. studenog 2019. u Knjižnici Božidara Adžije postavljena je gostujuća izložba Muzeja krapinskih neandertalaca „Europa počinje u Krapini“. Riječ je o prvoj ovakvoj suradnji između Muzeja i Knjižnice, a sama suradnja potaknuta je 120. obljetnicom otkrića krapinskog pračovjeka na Nalazištu Hušnjakovo (1899.). U prostoru Knjižnice, svim njezinim korisnicima, predstavljen je znameniti hrvatski prirodoslovac Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je zaslužan za veliko otkriće u Krapini. Kroz izložbu je predstavljena i poznata krapinska zbirka fosilnih kostiju (najbogatija na svijetu), kamena oruđa neandertalaca koja su dokaz materijalne kulture i djela D. Gorjanovića-Krambergera. Kroz 15-ak informativnih i edukativnih panela ispričana je priča o važnosti tog svjetskog lokaliteta, a mogu se razgledati i originalni fosilni ostaci pleistocenskih životinja, koje su se prije 125.000 godina našle na jelovniku krapinskog pračovjeka. Riječ je o špiljskom medvjedu, toplodobnom nosorogu, vunastom mamutu, velikom jelenu, losu i stepskom bizonu. Posjetitelji se mogu upoznati i sa stalnim muzejskim postavom kroz interaktivni video, predstavljeni su i edukativni programi, a sam Muzej slovi kao jedan od najboljih i najposjećenijih muzeja u ovom dijelu Europe. Nalazište pračovjeka „Hušnjakovo“ u Krapini najbogatije je svjetsko nalazište neandertalaca, 1948. zaštićeno je kao prirodna rijetkost, 1961. kao prvi paleontološki spomenik prirode u RH, 1968. kao prvi arheološki spomenik, a od 2016. godine ponosno nosi Oznaku europske baštine kao lokalitet od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe. Autor izložbe je kustos geolog Jurica Sabol, voditelj MKN, dok su za tehničku realizaciju bili zaduženi tehničari Siniša Laginja i Goran Smrečki.

Jurica Sabol je 19. prosinca održao i predavanje u studijskom dijelu Knjižnice te na taj način upoznao sve prisutne s važnošću lokaliteta Hušnjakovo te posebno naglasio vrijednost nalaza koji su vrlo važan segment europske prirodne baštine.