Muzeji Hrvatskog zagorja

Izložbe

Izložba ZBIRKA SALONA GALERIJE ANTUNA AUGUSTINČIĆA 1992. – 2022.

[Studio Galerije Antuna Augustinčića] 10.06.2022. - 16.10.2022.

U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, 10. lipnja 2022. godine u 19 sati otvorena je izložba Zbirka SALONA GALERIJE ANTUNA AUGUSTINČIĆA 1992. – 2022., priređena povodom 30. obljetnice osnivanja Zbirke te sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Autori izložbe su Božidar Pejković i Davorin Vujčić, voditelj i kustos Galerije Antuna Augustinčića. Nakon njihove pozdravne i uvodne riječi, izložbu je otvorio Jurica Sabol, ravnatelj Muzejā Hrvatskog zagorja, a može se razgledati do 16. listopada 2022. godine.

Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića osnovana je 28. prosinca 1992. godine – devet godina od njegova otvorenja – kad se već spontano ustalilo da izlagani umjetnici nakon izložbe neobavezno poklanjaju Galeriji pokoji svoj rad, s izgledom da se nastavkom izložbene djelatnosti Galerije i budućim donacijama ili otkupima Zbirka dopunjava. U skladu s prirodnim nagnućem Galerije prema kiparskoj problematici – uz manji broj slika, crteža i grafika, video radova te umjetničke keramike – Zbirka pretežito sadrži skulpture. U trenutku osnivanja brojila je šest predmeta, u Registar kulturnih dobara RH upisana je 2008. godine s 32 predmeta, a do danas ih je premašila stotinu.

Smisao Zbirke je dvostruk: njome se dokumentira izložbena politika Galerije – koja se od zavičajne usmjerenosti okreće prema samom mediju kiparstva – i kontekstualizira opus Antuna Augustinčića, kako radovima majstorovih učenika i suradnika, tako i mlađih umjetnika različitih izričaja. Prvotna zavičajna usmjerenost priskrbila je Zbirci djela autora koji su ponikli u lokalnoj sredini ili im je ona bila predložak i inspiracija (Božena Štih-Balen, Edo Kovačević, Alma Orlić, Marijan Gajšak, Aleksandar Augustinčić, Zorislav Drempetić Hrčić, Milan Juranić). Tijekom vremena, Galerija se okrenula predstavljanju Augustinčićevih suradnika i učenika, učitelja i suvremenika (Želimir Janeš, Stanko Jančić, Josip Poljan, Slavomir Drinković, Ivan Sabolić, Željko Zima, Peruško Bogdanić, Ante Starčević, Velibor Mačukatin, Vanja Radauš, Frano Kršinić, Robert Frangeš Mihanović, Nikola Bolčević) te istraživanju medija kiparstva bez obzira na njegovu provenijenciju (Mile Blažević, Sanja Sašo, Ante Orlić, Goran Trbuljak, Dražen Trogrlić, Milivoj Šegan, Alem Korkut, Izidor Popijač – Žiga, Božidar Pejković, Nikola Šanjek, Aleksandar Midžor, Kažimir Hraste, Nikola Džaja, Slobodan Tomić, Loren Živković Kuljiš, Robert Jozić, Miroslav Radeljak, Krešimir Rod, Mirjana Drempetić Hanžić, Vedran Perkov), s naglaskom na mlade autore (Leonardo Dokša, Ana Kovačić, Petar Popijač, Georgette Ponte, Stella Pernjek, Đani Martinić, Marina Vrbljanin, Jelena Mavrić, Vladimir Novak, Alana Kajfež, Mak Melcher, Ika Peraić, Nikola Vrljić, Vojin Hraste, Margareta Lekić, Maja Šimunović, Valentina Rašan, Dragoslav Dragičević, Ana Mušćet, Marina Cvitić, Vedran Ružić, Hrvoje Glavan, Rebecca Glavan Glušac, Ana Grgos, Maroje Batić, Katija Bušlje, Petar Ćujo, Romana Nikolić, Ivan Mladenović, Krešimir Katušić, Igor Ruf, Predrag Pavić, Jelena Azinović).

Svojom strukturom i sakupljačkom orijentacijom, Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića predstavlja specifičan presjek novije hrvatske likovne umjetnosti te točku susreta pojedinačnih postignuća i općih likovnih vrijednosti.

Predstavljanjem cjelokupne Zbirke, Galerija izražava iskrenu zahvalnost svim umjetnicima koji su je obogaćivali. Zahvalnost ne samo na doniranim djelima, nego prvenstveno na neprocjenjivim iskustvima koja je s njima stjecala.