Muzeji Hrvatskog zagorja

Izložbe

Iz bronce u željezo – Gradina Špičak

[Dvor Veliki Tabor] 30.06.2017. - 01.04.2018.

Izložba Iz bronce u željezo – gradina Špičak
Dvor Veliki Tabor, 30.06.-15.10.
U Dvoru Veliki Tabor otvorena je izložba Iz bronce u željezo – gradina Špičak koja posjetitelje uvodi u prapovijesno razdoblje Krapinsko-zagorske županije, u vrijeme kasnog brončanog i starijeg željeznog doba. Izložba je nastala s ciljem popularizacije lokaliteta Špičak smještenog u selu Bojačno u općini Zagorska Sela, ali i spomenutog razdoblja koje je uvelike obilježilo prošlost prostora kojeg danas obuhvaća Hrvatsko zagorje, a s kojim je šira javnost slabo upoznata. Zahvaljujući dugogodišnjim arheološkim istraživanjima spomenutog visinskog prapovijesnog naselja izložba otkriva kako su se odijevali, što su jeli, u kakvim su nastambama stanovali, koje vještine su poznavali, u što su vjerovali, i jesu li ratovali stanovnici ovog visinskog naselja krajem drugog i u prvoj polovici prvog tisućljeća prije Krista. Iz velike količine arheološke građe koja danas čini Pretpovijesnu zbirku Dvora Veliki Tabor, a kroz restaurirane keramičke i metalne nalaze, prezentirani su najzanimljiviji sačuvani detalji iz života ovog prapovijesnog naselja koje svoj život intenzivno započinje upravo na prijelazu iz brončanog u željezno doba. Žitelji Špičaka živjeli su u nadzemnim kućama izrađenim od kućnoga lijepa koje su podizali na kamenom živcu s glinenim podom baveći se poljoprivredom i stočarstvom. Koristili su sve blagodati izabrane lokacije – stratešku važnu poziciju koja im je davala sigurnost u nemirnim vremenima koja su nastupila, šume bogate divljači i drvom, obližnje glinište i vodene resurse - termalni izvor u HarinojŽlaki i rijeku Sutlu. Gotovo sve predmete koje su koristili u svakodnevnim aktivnostima proizvodili su sami, poput keramičkih posuda i odjevnih predmeta koje su tkali služeći se vertikalnim tkalačkim stanovima. Upravo je tkalačka djelatnost na lokalitetu potvrđena velikim brojem nalaza keramičkih utega i pršljena za vreteno. Stoga je na otvorenju održana prezentacija najstarije poznate brončanodobne tehnike pletenja poznate pod nazivom sprang, koja je u uporabi ostala sve do 20. stoljeća. Izgled njihovih nošnji, uz brončane nalaze nakita i kopči za odjeću sa smoga lokaliteta, dočaravaju i brončanodobni kostimi koje je izradio Centar za eksperimentalnu arheologiju u Zagrebu.
Zahvaljujući Arheološkom muzeju u Zagrebu, na izložbi su, uz nalaze sa Špičaka, po prvi puta na prostoru Hrvatskog zagorja izloženi i vrijedni nalazi brončanih ostava s prostora današnje Krapinsko-zagorske županije, te pojedinačni prapovijesni nalazi koji se čuvaju u Arheološkim zbirkama Dvora Veliki Tabor i Muzeja seljačkih buna.
Uzvanike je na otvorenju pozdravila ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja NadicaJagarčec, a o samoj izložbi govorila je autorica dr. sc. Ivana Škiljan te glavna stručna suradnica dr. sc. Ivančica Pavišić. Izložbu je otvorio zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek-Jambrek, a otvorenju su, uz brojne uzvanike, prisustvovali i načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak i načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin.