Zagorsko lice boga rata – izložba povodom 100 godina od izbijanja Prvog svjetskog rata

Izložba Zagorsko lice boga rata / U Europi - Prvi svjetski rat, otvorena je u subotu, 26. travnja 2014. g. u 12 sati.

Izložba je postavljena u Galeriji dvorca Oršić u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici i ostaje otvorena do 30 lipnja 2014.

***
Ova izložba autorice Goranke Horjan, muzejske savjetnice, na suvremen način tematizira temu prvog globalnog sukoba koji se rasplamsao u Europi sredinom 1914. i zatim putem kolonija zahvatio čitav svijet. Otvorenje izložbe je u subotu 26. travnja 2014. u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, a preko 300 izložaka i katalog donose ne samo povijesni pregled zbivanja već i razne zanimljive priče o sudionicima ratnog vihora. Osobne tragedije i igre sudbine, teška iskušenja i nedaće ostale su pohranjene u obiteljskoj memoriji, ili zabilježeni u dopisnicama upućenim najmilijima. Većina izložaka dolazi iz privatnih kolekcija i po prvi puta će biti izložena u javnosti zahvaljujući suradnji s istaknutim poznavateljem hrvatske vojne povijesti Tomislavom Aralicom.
Otkrijte kojom su se brzinom države iz protivničkih tabora uključile u sukob, koja su carstva nestala u plamenu Prvog svjetskog rata, a koje su se nove države pojavile na karti svijeta. izbrisao mnoga carstva no nakon njega nastale su nove države. Povijesni pregled s posebnim osvrtom na Hrvatsko zagorje napisao je dr. sc. Filip Škiljan. Muzej uz ovu izložbu priprema i niz edukativnih programa koji će itekako biti korisna pomoć u nastavi u osnovnim i srednjim školama.
Izložba prati stanje na frontama diljem Europe stavljajući naglasak na mjesta gdje se bore vojnici iz Hrvatskog zagorja. Od prvih bojišta u Srbiji, preko Galicije i Bukovine pa sve do Sočanskog ratišta. Saznajte zašto se 42. divizija naziva „Vražja“ divizija te kako je general Borojević dobio nadimak „Lav od Soče“.
Zanimljivo je kako su u Hrvatskoj politički protivnici na kraju rata postali poželjni saveznici s kojima se ulazi u zajedničku državu. A voljena Monarhija za koju se 1914. godine kretalo u boj, postala je predmetom ismijavanja zajedno s carskom obitelji. Priču o ratu sagledavamo i kroz karikature koje izlaze u časopisima i slikom informiraju građane o svim važnim događajima. Prikazali smo život malog čovjeka, uvučenog u ratni sukob propagandom, tuđim i „višim“ interesima, nadahnutog domoljubljem i „prizemljenog“ ratnim užasima.
Na izložbi donosimo i prikaz života civila, posebno obitelji koje su ostale bez svojih voljenih. Oni slušaju vijesti o zarobljenima i nestalima, o ranjenima i bolesnima. Skupljanje pomoći i briga o ranjenicima mobilizirala je mnoge. Da li ste čuli za spomen – lipe i gdje su se nalazile?
Izvlači li rat zaista ono najgore u ljudima ili ostavlja mjesta i za humane postupke? Požrtvovnost, brigu za suborca i nagoni pojedinca da izloži vlastiti život i sigurnost za drugoga. U invalidskom koledaru iz 1918. prof. Aleksa Semnitz piše o invalidima i društvu ističući kako su mnogi stradali ne svojom krivnjom te zaslužuju poštovanje zajednice. Prvi svjetski rat poznat je po izuzetno velikom broju žrtava kao i velikom broju ranjenih. Mnogi su bili zbrinuti u novoosnovanoj bolnici u Krapini koja je nosila ime Crvenog križa. Ističe se požrtvovnost dobrovoljnih bolničarki, a kao dobri duh bolnice navodi se kotarski liječnik dr. Mirko Crikvenac.
I umjetnici su se našli na bojišnicama često dokumentirajući svakodnevne ratne prizore kao što je to činio Oton Iveković, nekadašnji vlasnik Velikog Tabora. A zatvorenici smješteni u dvorcu Veliki Tabor izradili su njegovu maketu!
I kao što gradić Ypres u Belgiji čuva memoriju na izginule u okrutnim uvjetima rovovskog rata pjesmom U flamanskim poljima (1) na kojima crveni makovi simboliziraju stradale, tako i pjesnik Dragutin M. Domjanić opisuje krvave hrvatske ciklame koje oplakuju naše soldate koje železna kola voze na front.

(1) Kanadski liječnik i zapovjednik topništva John McCrae napisao je pjesmu nakon pogibije ratnog druga

Dođite u Muzej seljačkih buna i saznajte više o ne tako davnoj prošlosti!