Vijesti iz muzeja, br. 1, 2024.
Održan 22. Tabor film festival
U Dvoru Veliki Tabor 6. i 7. srpnja održan je najdugovječniji međunarodni festival kratkometražnog filma – Tabor Film Festival, čije je 22. izdanje donijelo 900 minuta filmskog programa, odnosno 74 filma iz čak 33 zemlje svijeta.
Festival je otvorio dobitnik Zlatne palme u Cannesu, film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića, a tijekom dvaju dana, od 10 ujutro do ponoći, gledali su se domaći i međunarodni filmovi u dvama festivalskim kinima. Kao šećer na kraju prikazan je novi film Borne Armaninija Trenuci izazova koji je od početka 2024. godine osvojio već pet festivalskih nagrada.
Dobitnici nagrade Veronikina lubanja na 22. TFF-u su Kratka priča o Trogiru Ante Storića (2022) u domaćoj te Quase me lembro Miguela Lime i Dimitrija Mihajlovića (2023) u međunarodnoj konkurenciji.
U domaćoj se konkurenciji natjecalo 14 filmova. Žiri (Borna Armanini, Dea Presečki i Davor Šišmanović) je ovako obrazložio odluku o nagradi: Kratka priča o Trogiru filmska je takoreći haiku forma u kojoj se u niz jednostavnih poteza portretira zadrtost dalmatinske sredine u kojoj autor živi. Duhovitog je karaktera, dobrog ritma, sažeta i adekvatna.
Dodijeljena su i tri posebna priznanja za filmove Prava istina priče o šori (Andrea Slaviček, Hrvatska, Španjolska, 2023., igrani), Šuma Striborova (Ana Despot, Hrvatska, 2024., animirani) i Pravilo br. 5: Pomno pratite svog čovjeka (Miro Manojlović, Hrvatska, 2023., eksperimentalni).
Međunarodna konkurencija donijela je čak 57 kratkometražnih filmskih ostvarenja od Kine i Brazila do SAD-a, a žiri u sastavu Marta Krzeptowska (Poljska), Neritan Zinxhiria (Albanija/Grčka) i Hanna Hovitie (Finska) Veronikinu lubanju dodijelio je portugalskom animiranom filmu: Sjećanje, podrijetlo i domovina preobražavaju se u jedan jedinstveni oblik na tamnome platnu. Poetsko istraživanje prošlosti, kroz kreativno korištenje zvuka i slike, otkriva kozmos u kojemu prtljagu – koju smo baštinili i nosimo je sa sobom – trebamo napokon otvoriti.
Posebna priznanja dobili su filmovi Surcos (César Cárdenas, Ekvador, 2023., dokumentarna animacija), Trag (Asparuh Petrov, Bugarska, 2022., animacija) te F*cking Head (Gréory Camoli i Thibaut Wohlfahrt, Belgija, 2022., igrani).
Nagradu publike Vox Veronicae osvojio je hrvatski igrani film Sjene zločina redatelja i scenarista Gorana Lovrenščaka (2024).
Suvremeno u Zagorju otvoreno u Klanjcu predstavom Passages Alice Rende
Ovogodišnji program suvremenih izvedbenih praksi Suvremeno u Zagorju Kuće Klajn i Kućnog kolektiva otvoren je u nedjelju, 9. lipnja, u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu jedinstvenom cirkuskom predstavom Passages.
Passages je šetnja kroz gravitaciju. Ta instalacija/performans prikazuje ženu koja divlje pleše tražeći svoju slobodu, dok fizički klizi duž raznih granica. Francusko-brazilska umjetnica Alice Rende izvodi svoj solo zadivljujuće, duhovito, ali i okomito – u vrlo uskoj pravokutnoj staklenoj kutiji. Vještina izvijanja tijela umjetnice omogućuje gotovo nezamislivo putovanje kretanja kroz taj objekt. Izobličena lica i tijela, Alice pomoću staklenih zidova stvara iluziju istovremene daljine i blizine. Je li ona daleko ili smo mi blizu? Je li ona zatvorena ili zaštićena? Alice Rende vidljivo stvara prostor vrtoglavice i transformacije, ograničen samo četirima prozirnim zidovima.
Suvremeno u Zagorju je program gostovanja domaćih i međunarodnih suvremenih cirkuskih, plesnih, glazbenih i dramskih umjetnika u Krapinsko-zagorskoj županiji, a provodi se već četvrtu godinu u organizaciji udruge Kućni kolektiv, Kuće Klajn i partnerskih organizacija, uz financijsku potporu Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca.
Izvedba Passages sufinancirana je sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa i Teatroskopa – mreže za izvedbenu umjetnost u JI Europi, programa Francuske Republike i Francuskog instituta u Hrvatskoj.
Posjetitelji upoznali Lucy u sklopu Europskih dana arheologije
U subotu, 15. lipnja, u Muzeju krapinskih neandertalaca održan je program u sklopu obilježavanja Europskih dana arheologije. Uz besplatan obilazak stalnog postava uz stručna vodstva i obilazak nalazišta Hušnjakovo, stotinjak posjetitelja imalo je priliku uključiti se i u radionice na temu evolucije čovjeka, s posebnim naglaskom na upoznavanje Lucy, naše najslavnije pretkinje koja je u Africi otkrivena prije 50 godina.
Djeca su, nakon obilaska Muzeja u kojemu se nalazi Lucyna rekonstrukcija, na edukativnim radionicama izrađivala glinene modele i crteže Lucyne lubanje i lica te 3D čestitke s prikazom evolucije čovjeka. Veselom društvu pridružila su se i predivna vretenca koja su doprinijela ugodnoj atmosferi na radionici u šumovitom okruženju Hušnjakova.
Povezanost Zagorja i Prigorja s Vesnom Parun
U četvrtak, 20. lipnja, u Dvoru Veliki Tabor otvorena je dvostruka izložba o hrvatskoj pjesnikinji i prevoditeljici Vesni Parun – izložba Muzeja seljačkih buna S onustran Medvednice: Vesna Parun te gostujuća izložba Muzeja Prigorja Balade Vesne Parun.
Prisutne je na otvorenju prvo pozdravio kustos Dvora Veliki Tabor, Paul Lekaj, a zatim su riječ preuzele autorice izložbe – profesorica muzeologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarka Vujić, muzejska savjetnica i voditeljica Muzeja seljačkih buna Vlatka Filipčić Maligec te ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle.
Izložba S onustran Medvednice: Vesna Parun govori o vezi Vesne Parun s Hrvatskim zagorjem te otkriva zašto je upravo taj kraj smatrala svojim trećim zavičajem. Sudbonosni susreti s pjesnikom Božidarom Brezinščakom Bagolom te prosjakinjom Magdicom 1979. godine kod pjesnikinje su pokrenuli dublje osobno, ali i stvaralačko povezivanje s Hrvatskim zagorjem. Izložba donosi i bogat književni te likovni opus koje je Parun ostvarila u hotelu i bolnici u Stubičkim Toplicama gdje je s prekidima boravila do smrti 2010. godine.
Muzej Prigorja je izložbu Balade Vesne Parun pripremio 2020. godine. Ona pak govori o vezi Vesne Parun sa Sesvetama, naseljem u kojem je živjela s obitelji tijekom Drugog svjetskog rata i poraća kada je njezin otac radio kao činovnik u zgradi u kojoj je danas smješten Muzej Prigorja. Javnosti je predstavljeno i manje poznato književničino likovno stvaralaštvo te osobni predmeti koje je Muzej otkupio od njena prijatelja Branka Pejnovića.
Izložbe se mogu pogledati do kraja rujna 2024. godine.
Otvorena izložba Kinč u narodnim običajima u sklopu manifestacije Zagorska svadba
U subotu, 15. lipnja, u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec otvorena je izložba Kinč u narodnim običajima u sklopu manifestacije Zagorska svadba.
Program je započeo radionicom Svadbeni kinč na kojoj su se radili vjenčići i svadbene kitice. Nakon tematske radionice otvorena je izložba Kinč u narodnim običajima autorice Božice Lacković, samouke umjetnice koja prvom samostalnom izložbom kroz cvijeće od krep papira te odabranom etno zbirkom predstavlja baštinu naselja Andraševec iz kojeg potječe, ali i cijelog Zagorja. Autorica izložbe predstavila je i svadbenu pogaču iz Andraševca koju su mladenke dijelile kad bi odlazile iz rodne kuće kao pozdrav najbližima, ali i kad bi došle u kuću mladenca kako bi se upoznale s njegovom obitelji. Ta svadbena pogača zaštićena je u Oroslavju kao kulturno dobro od lokalnog značaja.
Sve nazočne pozdravila je voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, Anita Paun-Gadža, o samoj izložbi govorila je autorica Božica Lacković, dok je Zagorsku svadbu predstavila autorica programa i stručna suradnica Općine Kumrovec Danijela Lončar. Izložbu je otvorila zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek.
Nakon otvorenja izložbe posjetitelji su mogli uživati u programu Zagorske svadbe u izvedbi Etno udruge Zipka te učenika Osnovne škole Josipa Broza iz Kumrovca koji su predstavili segment svadbe – maškare.
Tijekom cijeloga dana posjetitelji su mogli sudjelovati i u prezentacijama tradicijskih obrta.
Izložba ostaje otvorena do kraja ljeta.